Čudesni svetovi svemira: Najfascinantnije egzoplanete otkrivene do sada

Od gotovo četiri hiljade egzoplaneta otkrivenih do sada, sasvim je očekivano da će neke imati karakteristike koje nam deluju kao deo naučnofantastičnih filmova. Kakve to fascinantne odlike nose čudesni, udaljeni svetovi za kojima tragaju astronomi?

Foto: NASA

Tekst: Janko Glavonjić

Prva egzoplaneta – planeta koja se nalazi van Sunčevog sistema – otkrivena je 1992. godine. Kratkih 26 godina kasnije, uz pomoć raznih metoda i na različite načine, potvrdili smo postojanje čitave plejade svetova, tačnije 3.848 njih, dok samo u Nasi skoro isto toliko i dalje čeka na definitivnu potvrdu. Za većinu ovih otkrića zaslužan je teleskop Kepler, koji je posle devet godina duge i izuzetno plodne misije ostao bez goriva, i tako završio svoju potragu na planete u oktobru ove godine, o čemu je Kosmodrom već pisao.

Kepler nam je dokazao nešto što smo oduvek pretpostavljali, ali nismo mogli biti sigurni da je tačno – u Mlečnom putu, našoj galaksiji, ima mnogo više planeta nego zvezda! Najbitnije, Kepler je otkrio nekolicinu planeta sličnih Zemlji, koje se nalaze u takozvanoj nastanjivoj zoni – gde se voda može nalaziti u tečnom stanju na površini planete – što je preduslov za mogućnost života kakav znamo.

Iako je jedan od ciljeva ovog i svakog sledećeg lovca na planete da konačno da odgovor na pitanje da li još negde u svemiru može bujati život kao na planeti Zemlji, u toj potrazi smo već otkrili i druge svetove koje nimalo nisu nalik našem domu. U ovom članku ćemo vas upoznati sa deset najfascinantnijih egzoplaneta otkrivenih do sada.

Foto: NASA

Kepler-78b: Planeta koja ne bi trebalo da postoji

Ova planeta je jedna od najbližih svojoj matičnoj zvezdi od svih koje smo otkrili – nalazi se 40 puta bliže njoj nego Merkur Suncu. Ono što je još zanimljivije, Kepler-78b ne bi trebalo ni da postoji.

S obzirom na njegovu veliku blizinu matičnoj zvezdi, i na činjenicu da je nekada davno, dok se ta zvezda formirala, njen prečnik bio mnogo veći nego što je sada, to praktično znači da bi ova planeta trebalo da bude formirana unutar svog sunca. Naravno, znamo da je ovako nešto nemoguće, i to je osnovni razlog iz kog su naučnici toliko fascinirani ovim svetom. Verovatnije je da je on izbačen iz svoje prvobitne orbite i gurnut u smrtonosni zagrljaj svoje matične zvezde, kome neće uspeti još dugo da odoleva.

PSR B1620-26b: Planeta Metuzalem

Ova planeta je najstarija koju smo ikada otkrili, zbog čega je dobila nadimak “Metuzalem”. Njena starost se procenjuje na oko 12,7 milijardi godina i otkriće ove planete je značajno jer nam je pokazalo da je proces formiranja planeta počeo mnogo ranije nego što smo pretpostavljali, dok je svemir bio vrlo mlad. Metuzalem orbitira oko binarnog sistema koji čine dve mrtve zvezde; jedna je pulsar, a druga beli patuljak.

Foto: NASA

HD 1897733b: Planeta staklenih kiša

Ova planeta se nalazi u našem kosmičkom komšiluku – udaljena je samo 63 svetlosne godine. To je prva planeta plave boje koju smo otkrili, ali se tu sličnosti sa našom planetom završavaju.

HD 1897733b je gasoviti džin sličan Jupiteru i Saturnu, a na njoj ekstremni pritisak i temperatura stvaraju i ekstremne vremenske uslove. Čuvena Jupiterova oluja, koja besni već vekovima, je ništa u poređenju sa olujama na ovoj planeti koje dostižu brzinu od 7000km/h! I kao da to nije dovoljno, njen atmosferski pritisak pretvara silikatne čestice u staklo, koje zatim pada na površinu kao kiša. Jasno je da je ova planeta jedna od poslednjih mesta u svemiru na kojima biste želeli da se nađete.

WASP-12b: Umiruća planeta

Oduvek smo se pitali kakva sudbina čeka planetu Zemlju kada Sunce ostari, dođe u završne faze svog života i postane crveni džin. Da li će nas naša zvezda progutati u jednom zalogaju, ili će nas potpuno raskomadati pre nego što delovi planete koja je nekada bujala životom ponovo postanu deo Sunca koje ju je stvorilo?

WASP-12b bi mogao da nam da odgovor na to pitanje, jer je to prva planeta koju smo otkrili u procesu raspadanja zbog gravitacionog delovanja svoje zvezde koja ubrzano raste.

Foto: NASA

TrES-2b: Planeta tame

Ova planeta je tamna kao ugalj. Planete koje reflektuju oko 10% svetlosti smatraju se ekstremno tamnima, a TrES-2b je šampion nad šampionima – reflektuje svega 1% svetlosti koja dopire do nje. Ovaj “vreli Jupiter” ima temperaturu oko 1000°C, što znači da je previše vruć za formiranje oblaka koji bi mu mogli povećati refleksiju.

Naučnici ne znaju razlog zašto je TrES-2b baš toliko mračan, mada se pretpostavlja da u atmosferi dominiraju natrijum i kalijum koji apsorbuju svetlost.

2MASS J2126: Usamljena planeta

Kada je ova planeta otkrivena, naučnici su mislili da ne orbitira oko zvezde, već da spada u grupu takozvanih “odbeglih” planeta. Međutim, dalja istraživanja su pokazala da ona ipak ima matičnu zvezdu. Problem je u tome što je od nje udaljena 140 puta dalje nego Sunce od Plutona, što ovaj sistem čini najvećim sunčevim sistemom koji smo otkrili do sada.

PSO J318.5-22: Odbegla planeta

Ova planeta je prva potvrđena prava “odbegla” planeta koju smo pronašli. Udaljena je oko 80 svetlosnih godina od Zemlje i ima između šest i osam Jupiterovih masa. Jedna studija iz 2017. godine je pokazala da ovakvih planeta ima manje nego što smo prvobitno mislili. U našoj galaksiji bi trebalo da na svake četiri zvezde dođe po jedna odbegla planeta veća od Jupitera, a verovatno ih ima nešto više ukoliko računamo i manje svetove.

Foto: NASA

Proxima b: Planeta sused

Proxima b je planeta koja orbitira oko zvezde Proxima Centauri, koja je prva zvezda po  udaljenosti od našeg Sunca. Ona se nalazi na nešto više od četiri svetlosne godine od nas i očekuje se da će ovo biti prva egzoplaneta posećena od strane ljudskih letelica u budućnosti.

Proxima b je samo nešto veća od Zemlje i nalazi se u nastanjivoj zoni svoje zvezde, ali su šanse da na njoj ima života ipak male. Proxima Centauri je crveni patuljak, što znači da Proxima b orbitira vrlo blizu nje, i verovatno je plimno vezana za svoju zvezdu, kao Mesec za Zemlju. To znači da ova planeta okreće svojoj zvezdi uvek istu stranu, što smanjuje mogućnost života kakvog poznajemo. Dodatno, znamo da je jedna sunčeva oluja, detektovana nedavno, Proximu b šibala solarnim vetrom oko 3000 puta jačim nego što je Zemlja ikad iskusila, tako da je malo verovatno da ova planeta ima atmosferu.

Kepler-22b: Planeta okean

Kepler-22b je prva otkrivena planeta koja kruži oko zvezde slične Suncu u njenoj naseljivoj zoni. Ova planeta je oko dva puta veća od Zemlje i mogla bi da bude potpuno pokrivena vodom. Udaljena je od Zemlje 640 svetlosnih godina.

Kepler-186f: Planeta blizanac

Ova planeta je verovatno najsličnija Zemlji od svih koje smo do sada otkrili. Nalazi se u naseljivoj zoni crvenog patuljka Kepler-186, i udaljena je od nas 582 svetlosne godine. Ova planeta je oko 11% veća od Zemlje i smatra se da ima vrlo sličnu klimu i moguća godišnja doba.

Njena zvezda nije aktivna kao Proxima b, pa bi na Kepler186-f mogla postojati atmosfera. Takođe, ova planeta je dovoljno daleko od matične zvezde da izbegne plimno vezivanje, iako to još uvek nije definitivno potvrđeno.

 



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *