Rođenje svemirskog turizma: Virgin Galactic stigao na ivicu svemira

VSS Unity, privatna putnička letelica na raketni pogon, dosegla je danas visinu od preko 80 km, i stigla na ivicu svemira, otvorivši kompaniji Virgin Galactic vrata za ostvarenje najavljenog cilja – slanje turista u svemir do sledeće godine

Foto: Virgin Galactic

Trka za svemirski turizam traje već više od deceniju, a Virdžin Galaktik (Virgin Galactic) je danas iskoračio u vodeću poziciju, time što je na ivicu svemira i nazad poslao letelicu sa posadom.

VSS Juniti (VSS Unity), Virdžinova putnička letelica na raketni pogon, poletela je iz kalifornijske pustinje Mohave, i dostigla visinu od 82.7 kilometara. Nakon uspešnog test leta, bezbedno se vratila na Zemlju, sletevši na unapred predviđenu pistu.

Ovaj uspešni probni let zvanično je otvorio vrata komercijalnim svemirskim letovima.

Američka vlada za granicu svemira zvanično uzima visinu od 80 kilometara. Čuvena astronautska krila – koja će dobiti obojica pilota današnjeg test leta – dodeljuju se za letove iznad nje. Ipak, reći da je Virdžin stigao u svemir bi bila možda previše optimistična izjava.

Naime, međunarodni konsenzus je da se granica između Zemljine atmosfere i svemira nalazi na sto kilometara nadmorske visine, na takozvanoj Karmanovoj liniji. Na ovoj visini atmosfera postaje suviše tanka da bi mogla da podrži let klasičnih aviona. Nju ovog puta Virdžin nije uspeo da dosegne, ali se već za sledeći probni let planira duži rad raketnog motora, a samim tim i postizanje veće visine.

Bez obzira na semantiku i precizne definicije, uspeh kompanije je neosporan. Virdžin Galaktik će zauvek ostati prva privatna kompanija koja je na ivicu svemira poslala putnički brod sa posadom.

Foto: Virgin Galactic

Juniti, koji pripada klasi Virdžinovih putničkih svemirskih letelica koje se kolektivno nazivaju SpaceShipTwo, je poleteo iz pustinje Mohave u 10 časova po srednje-istočnom vremenu. Posadu su činila dvojica pilota i jedna lutka, koja je simulirala putnika.

Letelicu je poneo prepoznatljivi WhiteKnightTwo (Beli Vitez 2), svojevrsni „dupli“ avion tegljač. Na visini od oko 15 kilometara, Vitez je odbacio Juniti, koji je zatim aktivirao svoj hibridni raketni motor. Nakon jednog minuta raketnog pogona, razvio je brzinu 2.9 puta veću od zvuka, i dostigao svoju maksimalnu visinu od 82.7 kilometara. Sat i petnaest minuta nakon poletanja, usledilo je glatko sletanje na pistu. Uspeh je bio apsolutan.

Juniti je sa sobom poneo i opremu za četiri eksperimenta, sprovedena u koorganizaciji sa Nasom.

Vidno emotivni ser Ričard Brenson, osnivač Virdžin Galaktika, rekao je reporterima nakon uspešnog leta da ovo znači da će uskoro on, i mnogi slični njemu, konačno moći da vide svemir svojim očima.

„Posvedočili smo ostvarenju našeg najvećeg sna i najtežeg izazova do sada. Kako da nađem reči da opišem osećaj?“ rekao je Brenson. „Danas je, po prvi put u istoriji, svemirski brod izgrađen da prevozi privatne putnike, stigao u svemir sa posadom.“

Foto: Virgin Galactic

Od kad je Brenson 2004. osnovao Virdžin Galaktik, počela je trka za svemirski turizam između njega, zatim Ilona Maska, vlasnika Spejseksa (SpaceX) i Džefa Bezosa, vlasnika Blu Oridžina (Blue Origin), istovremeno i osnivača kompanije Amazon.

Svaka kompanija radi na tome da u najbližoj budućnosti pošalje turiste na kratke svemirske letove, takozvane suborbitalne hopove. Ovakvi letovi bi omogućili putnicima da na kratko dosegnu svemir, osete beztežinsko stanje, vide zakrivljenost Zemljine sfere i vrate se nazad.

Virdžin je već odredio i cenu – 250.000  dolara. Stotine karata je već ili rezervisano, ili plaćeno u potpunosti. Svemirski turizam je posao budućnosti, u to nema sumnje.

Mada su njegovi konkurenti uveliko slali svoje letelice na visinu veću od današnjih 82.7 kilometara, ser Ričard je odneo dosadašnju ubedljivu pobedu u trci, jer je u njegovom test letu učestvovala posada. Preostale dve kompanije ovako nešto još uvek nisu uspele da urade.

Međutim, Virdžin će morati da ode mnogo dalje ukoliko planira da zadrži vodeću poziciju. I Mask i Bezos planiraju da u svemir pošalju ljude već naredne godine, što u turstičkom aranžmanu, što u partnerstvu sa Nasom.

Nama, koji za sada nemamo sitnih 250.000 američkih dolara za putničku kartu do svemira, ostaje da pratimo trku, odaberemo favorite i navijamo. I, naravno, uplaćujemo Loto.



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *