Školski štrajk za klimu: Greta Thunberg i armija đaka-aktivista u borbi protiv klimatskih promena

Danas se u 1769 gradova i 112 zemalja sveta održava Školski štrajk za klimu. Stotine hiljada učenika na jedan dan napuštaju škole, marširaju i zahtevaju od odraslih da reše klimatsku krizu. Svi su inspirisani šesnaestogodišnjom Gretom Thunberg, koja je upravo nominovana za Nobelovu nagradu za mir

Greta Thunberg
Autor: Anders Hellberg, Wikimedia Commons

 

Piše: Nevena Grubač

„Naša kuća gori. Ovde sam da bih vam rekla da naša kuća gori“, sa jedva primetnim tragovima nervoze sakrivenim iza debelih zidova rešenosti, meko ali nepokolebljivo izgovara Greta Thunberg, koja je juče nominovana za Nobelovu nagradu za mir. Greta ima šesnaest godina i Aspergerov sindrom, koji je stavlja na spektar autizma. Ni jedno ni drugo je nisu sprečili u tome da podigne vojsku učenika-aktivista i postane lice borbe protiv klimatskih promena.

Danas se na ulicama sveta – u 1769 gradova, 112 zemalja, i u nekoliko vremenskih zona – održava Školski štrajk za klimu. Stotine hiljada učenika na jedan dan napuštaju škole, marširaju planetom i traže od odraslih da hitno preduzmu mere protiv globalne klimatske krize u kojoj se planeta nalazi.

Đaci nose transparente sa natpisima poput “The ocean is rising, and so are we“ (Okean se podiže, kao i mi), „There is no Planet B“ (Ne postoji planeta B) i „When adults act like children, children must take action“ (Kada se odrasli ponašaju kao deca, deca moraju da reaguju). Učenici će za klimu šetati i u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Iza organizacije stoje sami učenici. Neki su dobili pomoć i podršku nastavnika, roditelja i zajednice, drugi ne: ali svi do poslednjeg su inspirisani Gretom Thunberg.

Globalno poznata priča sitne, do nedavno nevidljive devojčice počinje pre manje od godinu dana, u Stokholmu. Greta je i ranije bila svesna klimatskih promena i njihovih posledica koje prete životu kakav poznajemo. U prethodnim godinama, uspela je da ubedi čitavu svoju porodicu da prestanu da jedu meso i lete avionom, kako bi smanjili porodični ugljenični otisak. Imaju baštu u kojoj gaje svoje povrće, i koriste solarnu energiju. Prevoze se biciklama, a kad je apsolutno neophodno, koriste svoj električni automobil. Međutim, to više nije bilo dovoljno.

U avgustu prošle godine, Greta je napravila nekoliko neveštih transparenata, na njima napisala „Školski štrajk za klimu“, otišla ispred zgrade švedskog parlamenta i, obučena u svoju žutu, kišnu kabanicu, sela na stepenište ispred zgrade. Vratila se i sutradan, kao i narednog dana. Činila je to pune tri nedelje. Imala je samo jedan zahtev – da Švedska smanji nivo štetnih emisija u atmosferu, u skladu sa Pariskim sporazumom.

Kako to već biva u svetu u kom informacije lete na krilima društvenih mreža, a svet vapi za motivacionom pričom i ličnim herojima, sićušna devojčica koja iz dana u dan sedi ispred zgrade vlade u žutoj kabanici ubrzo je počela da privlači pažnju javnosti. Kada je prvi veći medij napisao priču o njoj, svetom se zapalila vatra pod imenom Greta Thunberg. Borba za klimatske promene je dobila neočekivano lice.

Nakon svog originalnog, svakodnevnog štrajka, Greta je nastavila da se ispred zgrade parlamenta u Stokholmu vraća samo petkom. Oformila je pokret pod nazivom #FridaysForFuture (petak za budućnost). Iz nedelje u nedelju, dobijala je sve veću podršku, dok se jednog trenutka njenom cilju nisu priključile i škole iz Nemačke.

U momentu kada je Štrajk za klimu postao internacionalan, a Gretin aktivizam dobio još veću vidljivost, pokret iza kog stoje đaci počeo je da se budi širom planete. Petak je postao dan školskog štrajka, a svega nekoliko meseci nakon svog nastanka, održavao se u stotinama gradova sveta. Gde god je Greta mogla da stigne vozom, odlazila je, kako bi na protestima šetala sa učenicima drugih zemalja, koji bi je uvek ponosno stavili u čelo kolone. Ponekad bi se jedva videla iznad čeonog transparenta.

Mada zahtevi blago variraju od zemlje do zemlje, i često su usmereni na lokalnu regulativu, ujednačeni su u svojoj osnovnoj ideji: đaci zahtevaju smanjenje emisije štetnih gasova u atmosferu, i traže da se zemlje drže odrednica iz Pariskog sporazuma.

Međunarodni panel za klimatske promene Ujedinjenih Nacija (IPCC) prošle godine je predstavio izveštaj prema kome će planeta dostići kritičnu tačku zagrevanja već 2030. Nakon toga, biće kasno da reagujemo. Naime, do tada će se atmosfera Zemlje zagrejati za 1.5 stepeni Celzijusa iznad pred-industrijskog nivoa. Taj broj možda deluje nisko, ali je u realnosti sve iznad njega pogubno po život kakav znamo.

Školski štrajk za klimu, Berlin, januar 2019
Autor: Leonhard Lenz, Wikimedia Commons

Sve veći broj naučnika daje podršku školskom štrajku. Na hiljade istraživača iz Holandije, Nemačke, Finske, a sada i iz susedne Hrvatske, otvorenim pismima i peticijama pokazuje da su uz decu. Donosioci odluka ignorišu klimatsku krizu u kojoj živimo, i žmure na stanje u kom ostavljamo planetu narednoj generaciji, i ta generacija ima apsolutno svako pravo da se protiv toga buni, slažu se naučnici.

U međuvremenu, Greta je pozvana da govori na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, kao i na konferenciji Ujedinjenih Nacija. Nedavno je održala i govor na čuvenoj TED konferenciji.

Na Tviteru je odgovarala na provokacije najvećih svetskih političara, branila svoj integritet pred onima koji smatraju da je propušten dan u školi važniji od budućnosti njene generacije, i hrabro držala podignutu glavu dok je najuticajnijim i najbogatijim ljudima na svetu u lice govorila da nije fer što deca moraju da se bore za stvari koje su lično oni ugrozili. Zarad profita, dodala je, gledajući ih redom u oči.

Ipak, sa koliko god sumnje i prezira bila suočena, Greta je zatrpana podrškom koju dobija. Današnji đački štrajk je procenjen kao najveći ekološki protest u istoriji planete. Pokretu se iz dana u dan priključuje sve veći broj dece, rešene da ne ostave svoju budućnost u rukama odraslih, nezadovoljni onime što su dobili u nasleđe.

Foto: Jonathan Kemper, Unsplash

Građanska neposlušnost u liku sićušne devojčice sa autizmom koja ne koristi ukrasni papir kada isporučuje poentu rezultovala je nominacijom za Nobelovu nagradu za mir. Greti je zbog svega ovoga, kako kaže, drago. Ali ne zbog lične slave.

Srećna je što su klimatske promene postale vidljive, što se o njima priča i što se javnost konačno uključila u debatu. To je sve što šesnaestogodišnja Greta želi od silne pažnje kojom je zasuta.

Ona otvoreno priča i o privatnoj drami kroz koju je pre nekoliko godina prošla. Greta je kao jedanestogodišnja devojčica bolovala od kliničke depresije. Prestala je da jede, priča, raste i fizički se razvija, što danas za posledicu ima njenu sićušnu i krhku figuru. Uskoro joj je dijagnostikovan Aspergerov sindrom – jedan od poremećaja iz spektra autizma koji karakterišu poteškoće u društvenoj interakciji, ali i ograničeni interesi i aktivnosti – kao i opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Doktori su rekli i da je Greta selektivno nema. Danas, sa jedinstvenim fokusom i snagom volje, kaže da govori samo onda kada je tema bitna.

Greta Thunberg
Autor: Anders Hellberg, Wikimedia Commons

I dalje ju je nemoguće videti da se smeje ili ćaska. Kose neizostavno upletene u dve dugačke pletenice, izraza na licu koji bi mnogi protumačili kao namršten, Greta je ozbiljno dete.

Kako je sama rekla u svom TED govoru, osobama koje su na spektru, poput nje, lakše je da uoče crno-bele stvari, i na njih reaguju. Oni ne umeju i ne žele da lažu. Zato Greta pažljivo osmišljava svaki svoj naredni korak, vodi računa o svakoj fotografiji koju deli na društvenim mrežama i sama piše svoje govore. Njen integritet je neprikosnoven.

Kada je upitana da li će otići u Njujork da podrži svoje vršnjake u njihovom štrajku, rekla je da bi volela. No, prvo mora da organizuje brod kojim će se prevesti, najverovatnije teretnjak. Oni ipak najmanje od svih drugih oblika interkontinentalnog prevoza doprinose zagađenju, kaže Greta.

 



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *