Sve jeresi nauke: Galileo i inkvizicija
Kako je Crkva dobila bitku, a potom izgubila veliki civilizacijski rat oko primata u poslovima tumačenja prirode?
Kako je Crkva dobila bitku, a potom izgubila veliki civilizacijski rat oko primata u poslovima tumačenja prirode?
Na današnji dan umro je Jovan Cvijić, jedan od najistaknutijih i najsvestranijih srpskih naučnika, svakako najpopularniji naučnik svoga doba na Balkanu i istovremeno, jedan od najpoznatijih geografa na svetu.
Stiven Hoking je bio jedan od najuticajnijih mislilaca našeg doba. Bio je profesor matematike na Lukasovoj katedri pri Kembridžskom univerzitetu, i važio za jednog od najblistavijih teoretičara fizike posle Ajnštajna, ali i za jednog od najizvrsnijih popularizatora nauke u istoriji.
U drugoj u seriji priča o velikim rivalstvima u nauci, čitajte o istorijskom sukobu između Nikole Tesle i Tomasa Edisona, koji je ostao zabeležen kao čuveni „Rat struja“.
Mihajlo Pupin je bio jedan od najvećih naučnika u srpskoj istoriji. Bio je naučnik, pronalazač, profesor na Univerzitetu Kolumbija, nosilac jugoslovenskog odlikovanja Beli orao Prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD.
Milutin Milanković nije bio samo jedan od najvećih naučnika koje je Srbija ikada iznedrila. Njegove reči su poezija, a njegove knjige preteča naučne popularizacije na našim prostorima
Svirao je violinu na pučini Indijskog i Atlantskog okeana, gazio kroz zemljotrese trusnih područja na severnom polu, objavljivao naučne radove u kontinuitetu čitavih 50 godina, obišao sve zemlje Evrope, a spokoj pronašao na mirnoj vodi, sa pecaljkom u ruci. Mika Alas bio je jedan od najvećih srpskih matematičara
Mada je živeo i obrazovao se u osvit moderne nauke, Ričard Oven, tvorac reči „dinosaurus“, do kraja života je verovao da je sve vrste kreirao jedan tvorac – bog, i nije blagonaklono gledao na slavu mladog autora “Porekla vrsta”
Na današnji dan rođen je Josif Pančić, otac srpske botanike i srpskog planinarstva, čije ime nose endemična vrsta balkanskog četinara, Pančićeva omorika, i najviši vrh planine Kopaonik, Pančićev vrh
Na današnji dan umro je Dositej Obradović, jedan je od najznamenitijih i najzaslužnijih Srba u istoriji naše zemlje. Bio je prosvetitelj i reformator, osnivač i profesor Velike škole, preteče Beogradskog univerziteta, prvi ministar prosvete, i tvorac svečane, po mnogima najlepše rodoljubive pesme „Vostani Serbije“
Ova moćna stvorenja nisu samo protrčala kroz scenu evolucije: oni su na vrhu lanca ishrane proveli najmanje 160 miliona godina. Kako i kada smo ih postali svesni, dokumentovali prve fosile, i na koji način su ove antičke zveri prodrmale uspavanu paleontologiju i donele joj svetsku slavu?
U novom izdanju rubrike Knjigodrom, donosimo vam predgovor naučnopopularne knjige Svetlost zvezda Adama Frenka, čiji je autor ugledni srpski astrobiolog Milan M. Ćirković
Darko Donevski, astrofizičar iz Srbije, deo je međunarodnog tima istraživača koji je otkrio do sada najudaljenije poznato protojato galaksija, nastalo u vreme kada je svemir bio veoma mlad, svega 800 miliona godina nakon Velikog praska
Na današnji dan rođen je Ruđer Bošković, univerzalni stvaralac: filozof, matematičar, astronom, fizičar, inženjer, pedagog, geolog, arhitekt, arheolog, konstruktor, optičar, diplomat, putopisac, univerzitetski profesor, pesnik na latinskom jeziku i prevodilac-poliglota
U prvom izdanju nove rubrike Knjigodrom, Kosmodrom vas vodi u svet naučnopopularnih knjiga. Predstavljamo vam novu knjigu teorijskog fizičara i popularizatora nauke Mičio Kakua, “Budućnost čovečanstva”, koju je priredila izdavačka kuća Heliks
Kako je rivalitet javnog i privatnog sektora, okončan intervencijom američkog predsednika, motivisao istraživačke timove da završe epohalnu studiju o ljudskom genomu u rekordnom roku sa rekordnim rezultatima