Zemlja je danas najbliža Suncu u odnosu na ostatak godine

Bez obzira na to što je napolju hladno, planeta Zemlja se ovih dana nalazi u perihelu – delu svoje orbite koji je najbliži Suncu

Zemlja i Sunce
Ilustracija: NASA

 

Možda zvuči neobično, s obzirom na činjenicu da je trenutno zima, ali planeta Zemlja se ovih dana nalazi u delu svoje orbite koji je najbliži Suncu. Stručno, rekli bismo da se Zemlja upravo nalazi u perihelu. Na grčkom, peri znači blizu, a helios sunce.

Perihel za stanovnike planete ove godine dolazi 4. i 5. januara, a u naše krajeve stiže petog.

PRVI DAN ZIME 2019.

Intuitivno, deluje nam da bismo leti morali biti blizu, a zimi daleko od Sunca, sudeći po tome kolike su temperature na Zemlji u tim periodima. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija.

Naime, godišnja doba uopšte ne zavise od blizine Sunca, već uglavnom od nagnutosti Zemljine ose rotacije u odnosu na ravan ekliptike, kao i upadnog ugla sunčevih zraka, koji se menja tokom godine.

Tokom zime, naš deo sveta je nagnut od Sunca, dok je leti nagnut ka Suncu. Što se maksimalne nagnutosti tiče, u oba slučaja su u pitanju dani solsticija – decembarske kratkodnevnice ili junske dugodnevnice.

 

Udaljenost Sunca od Zemlje tokom godine
Ilustracija: NASA

 

Poznato je da se Zemlja oko naše zvezde kreće eliptičnom, a ne savršeno kružnom putanjom, što znači da jednom tokom godine moramo proći kroz dve specifične tačke: perihel, kada smo najbliži Suncu, i afel, kada smo mu najdalje.

Zemlja će u ovom perihelu doći na 147.091.144 km od Sunca. Za nekih 6 meseci, kada bude u afelu, od naše zvezde će biti udaljena 152,095,295 km. Drugim rečima, u januaru ćemo biti bliži Suncu za oko 5 miliona kilometara nego u julu.

Srednja udaljenost od Zemlje do Sunca iznosi 149.6 miliona kilometara, čime se definiše i jedna astronomska jedinica, koja se u astronomiji koristi kao mera za udaljenost.

Zemlja dolazi u perihel oko dve nedelje nakon decembarskog solsticija, odnosno zimske kratkodnevnice, o kojoj više možete saznati na ovom linku. U afel, tačku u kojoj je najudaljenija od Sunca, ulazi oko dve nedelje nakon junskog solsticija, ili dugodnevnice, kada je na severnoj polulopti leto.

Kao i Zemlja oko Sunca, i Mesec se oko Zemlje kreće eliptičnom putanjom. Tačka u kojoj se nalazi najbliže Zemlji zove ze perigej, a kada joj je najdalji – apogej.

 



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *