Prvi dan proleća 2019.

Dočekali smo još jedno proleće. Mnogima omiljeno godišnje doba stiže 20. marta, približno u 22:58 časova, na dan prolećne ravnodnevnice ili ekvinocija

Foto: Arno Smit, Unsplash

 

Proleće nam stiže u sredu uveče, 20. marta, približno u 22:58 časova. Na dan dolaska proleća, Sunce će izaći u 5:39, a zaći će u 17:50. Na prvi dan proleća 2019. godine, obdanica će trajati 12 časova i 8 minuta.

U isto vreme na južnoj Zemljinoj polulopti počinje jesen.

Iako je to dan prolećne ravnodnevice, obdanica će ipak trajati nešto duže od noći. Ovo je posledica Zemljine atmosfere koja prividno uzdiže lik Sunca, što čini da se ono nešto duže zadrži iznad horizonta, ali i toga što obdanica počinje kada “gornji” rub lika Sunca, a ne njegov centar, dotakne horizont. Isto važi i za zalazak. Obdanica i noć su, imajući ovo u vidu, podjednako trajali 17. marta.

Bez obzira na to, stiže nam period sve dužih dana, a sve kraćih noći, koji će trajati do početka leta 21. juna.

Stručno, i po definiciji, proleće počinje onog trenutka kada centar lika Sunca dostigne (geocentričnu ekliptičku) longitudu od 0 stepeni.

Dan (obdanica) i noć na dan dolaska proleća traju po 12 sati i jednaki su, pa se taj dan zove dan prolećnog ekvinocija (lat. aequs = jednak, nox = noć) tj. dan prolećne ravnodnevice. Međutim, u ovo treba uračunati i pomenute atmosferske fenomene koji ipak produžavaju obdanicu.

Foto: Pixabay

Kod starih Slovena, prolećna ravnodnevnica značila je kraj perioda gladi, bolesti i hladnoće, koji su u to vreme često značili smrt. Stoga ne čudi njihova ljubav ka proleću, i pre svega slavljenje njegove predstavnice u staroslovenskom pantenonu – boginje Vesne.

Vesna je kod Slovena bila boginja proleća, i svakako jedna od omiljenih – što se može zaključiti i po tome koliko je ime Vesna popularno i u moderno doba. Vesna je smenjivala vladavinu zime, odnosno boginje Morene.

Prema legendi, Stribog je Vesnu donosio svakog proleća na krilima lakog i prijatnog povetarca. U obračunu između Morene i Vesne, Sloveni su se uvek opredeljivali za Vesnu.

Ovu pobedu života nad smrću narod je obeležavao u svojim običajima. Sloveni su ritualno na grani nosili lutku Vesne, dok je lutka Morene bila topljena u reci ili spaljivana. Naravno, Vesnina pobeda nikada nije konačna, već se njihova borba ciklično ponavlja svake godine.

Foto: Pixabay

“Sunce se, eno, kao vreteno
nad gradom vrti i glavom klima.
Sve je u meni danas šareno.
I u tebi je možda šareno.
U nama svima šarenog ima.

Bila je zima.
Prošla je zima.”

– Miroslav Antić



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *